Slobodni radikali

Svakodnevno smo svjedoci porasta različitih bolesti, a karcinomi gotovo postaju epidemijskih razmjera.
Zašto je to tome tako?
Plaćamo cijenu tehnološkog napretka i velike zagađenosti, posebno u hrani!
Pesticidi, teški metali, umjetne boje, plastična i aluminijska ambalaža, industrijski prerađena hrana … brojni toksini koji se u njima nalaze oštećuju tjelesne stanice i nazivamo ih slobodni radikali.

slobodni_radikaliOsim iz hrane naš je organizam izložen napadu slobodnih radikala i iz zagađenog zraka i vode, zbog pušenja i prevelikog stresa, uslijed dugotrajnog korištenja lijekova ili teških bolesti (koje kao posljedicu imaju pojačano stvaranje slobodnih radikala).

Slobodni radikali su vrlo nestabilne molekule koje imaju manjak elektrona te reagiraju s prvom molekulom do sebe uzrokujući oštećenje stanica. Ukoliko se brzo ne uklone uzrokuju prijevremeno starenje i razne bolesti.

”Svaku našu stanicu dnevno napada 10.000 slobodnih radikala !“
(George Mateljan: “The World’s Healthiest Foods” -SAD, 2007.).

Ukoliko nastane više slobodnih radikala nego što ih naše tijelo može neutralizirati i eliminirati, nastaje oksidativni stres odnosno nakupljanje slobodnih radikala.

Nakupljanje slobodnih radikala uzrokuje kiselost krvi, nastaju degenerantioksidantiativna oštećenja stanica, oštećuje se struktura DNA i ubrzava starenje.

Stručnjaci koji proučavaju učinak propadanja stanica i starenje, navode slobodne radikale kao glavne krivce za nastajanje brojnih kroničnih bolesti:

  • autoimune bolesti, rak, ciroza jetre, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, koronarne srčane bolesti, emfizem, dijabetes, poremećaj cirkulacije, reumatizam, artritis i sl.

Antioksidansi

Srećom, kao pomoć postoje antioksidansi, spojevi koji “uništavaju” slobodne radikale. U organizam ih unosimo hranom i dodacima prehrani, a imaju sposobnost neutraliziranja slobodnih radikala te njihovog eliminiranja iz stanica.

Antioksidansi djeluju na 2 načina:

  • izravnom enzimskom katalizom
  • reagiraju sa slobodnim radikalima dajući im elektron i neutralizirajući ih.

Najpoznatiji antioksidansi su vitamini A,C, E i selen te flavonoidi.

Flavonoidi

Flavonoidi su nove zvijezde među antioksidansima i najproučavanije molekule posljednjih desetak godina. To su biljni pigmenti, polifenoli, koji daju živopisne boje voću, povrću i cvijeću, a nama daju antioksidativnu zaštitu. Nalazimo ih u bobičastom voću, zelenom čaju, crvenom vinu i raznim vrstama povrća.

voceKlinički je dokazano da flavonoidi imaju:

  • antioksidativno    
  • protuupalno
  • antivirusno
  • antitumorsko djelovanje

Ako redovito konzumiramo svježe voće i povrće, ekološki uzgojeno, možemo osigurati dovoljan unos antioksidansa. Međutim, ako se ne hranimo raznoliko i kvalitetno te ako smo izloženi povećanom stresu, preporučljivo je uzimati antioksidanse u obliku dodataka prehrani.

”Prave tajne potpunog uspjeha kriju se u vježbanju, prestanku pušenja i konzumiranju nekih od vrijednih antioksidansa.“
(mag. pharm. Mimi Vurdelja, nutricionist-farmakolog HOO-a)

izvor: https://matuzalem.hr/o-antioksidansima/